Osnovna škola Cestica

Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere te je ujedno i  posljednji dan korizme. Tog se dana jutro slavi  Misa posvete ulja te se blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje, dok se uvečer, na svečan način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje

Veliki petak  kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti kada se ne slavi euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika. Time se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Kod katolika, post je obavezan na taj dan, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Velika subota je kršćanski spomendan, dan tišine i molitve. Posjećuje se posebno uređeni Božji grob u crkvi. U subotu navečer, slavi se Vazmeno bdijenje, koje pripada u obrede Uskrsa.

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja. Riječ Uskrs nastala je  od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog i znači rasti i razvijati se.

Uskrsni ponedjeljak je kršćanska svetkovina koja se slavi  dan nakon Uskrsa. U Hrvatskoj i mnogim državama svijeta službeni je praznik. Na taj dan, u crkvama se spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek naknadno prepoznali, kada je lomio kruh. Nekada su uskršnje proslave trajale tjedan dana, ali se u 19. stoljeću skratilo na jedan dan poslije Uskrsa.

U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj, da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Dorotea Ivančić, 8.b