preskoči na sadržaj

Osnovna škola Cestica

Login

Kalendar
« Prosinac 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Školska kuhinja

Anketa
Koji od zabavnih događanja u školi biste odabrali i u njima sudjelovali?








RED BUTTON

Ova aplikacija namijenjena je svima Vama, ali je posebno prilagođena djeci i omogućuje prijavljivanje sadržaja na internetu za koji sumnjate da je nezakonit i odnosi se na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece.

Promotivni spot

30 genracija OŠ Cestica

JESEN

Brojač posjeta
Ispis statistike od 13. 10. 2010.

Ukupno: 556398
Ovaj tjedan: 650
Povijest

 

Kratka povijest školstva našega kraja

 

Počeci školstva u našem kraju isti su kao i u drugim manjim sredinama. To znači da su domaći svećenici i orguljaši samoinicijativno podučavali pojedine nadarenije pojedince  u čitanju, pisanju i računanju.

Spomenica škole u Križovljanu Radovečkom, tj. Radovcu, kaže da je «narod upoznavši vrijednost obuke odlikovao vrijedne mladiće, a uslijed toga  porasao broj dobrovoljaca tako da nije imao prostora na župnom dvoru».

Zauzimanjem biskupa Jurja Haulika, županijskog bilježnika Metela Ožegovića, te nadzornika školstva Antuna Kukuljevića u sva župska središta uvođene su trivijalne škole, pa je tako 1845. u zgradi pokraj crkve u Radovcu započela redovita jednogodišnja školska obuka.

Sl.1. stara škola u Radovcu

Na spomen-ploči postavljenoj povodom proslave 120. god.školstva (zgrada je  2003. detaljno obnovljena i tako sačuvana za budućnost) stoji:

«1845/46. šk.g. ovdje je počela radom prva škola u ovome kraju, koja je poput zrake svjetla probijala vjekovnu tminu zaostalosti i otvarala put napretku i slobodi.»  

Ta se zgrada sastojala od jedne veće prostorije  koja je služila kao učionica i učiteljskog stana. Obuku su vršili učitelji bez stalne naknade, jer su primanja (beriva) bila vezana uz orguljašku službu u crkvi, sve do 1858.  kada je uvedena stalna učiteljska plaća. Prema crkvenim knjigama prvi pravi učitelj bio je Ignacije Jugović koji je ovamo došao 1845. iz Bartolovca i ostao do 1850. kada je premješten u Petrijanec. Sljedećih pet godina učiteljevao je Martin Petrić, a po njegovoj smrti dolazi Miroslav Frederik Krleža, djed  našeg velikog književnika.

Dvogodišnjom postaje škola 1876. kada je u blizini  izgrađena nova školska zgrada na kat, s dvije učionice i dva učiteljska stana (danas je na njenom mjestu trgovina), a stara je zgrada napuštena.

Sl.2. katnica u Radovcu

Danas ne postoji ova zgrada u kojoj je održavana nastava od 1876. do 1972.

Tada na školu dolazi i prva učiteljica Dragojla Inkret. Školi je dodijeljeno zemljište koje uživa ravnajući učitelj. Nadzor nad školom ima  mjesni župnik u ime Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu sve do 1874., kada sve poslove preuzima Zemaljska vlada.

Broj učenika se povećavao, pa je tako 1879. otvorena filijala u Dubravi, no radila je samo deset godina, a zatim su djeca išla u školu u slovenski Zavrč sve do 1929. Tada je izgrađena nova školska zgrada u Lovrečanu za djecu iz Lovrečana, Brezja i Kolarovca. 

Sl.3. škola u Lovrečanu

U početku dvogodišnja, a na kraju šestogodišnja škola sa stanom za učitelje, radila je  kao samostalna škola od 1929. do 1957. Danas je to,  proširena i obnovljena, Područna škola Lovrečan.

Trogodišnja nastava uvedena je 1912. kada je ponovno adaptirana stara zgrada u Radovcu i namješteno treće učiteljsko lice. U to je vrijeme ravnatelj škole bio Milan Horvat (1908.-1926.) koji je pokrenuo bogatu gospodarsku, kulturnu i prosvjetnu djelatnost u okvirima Hrvatske seljačke sloge.

Obavezno četverogodišnje školovanje započinje 1922. kada se i pojačava učiteljski sastav. Poimence treba spomenuti Boženu Thomas (1926.-1950.), Petronilu Lamot (1927.-1945.), te  Tomislava Adamića (1929.-1937.) koji je  kasnije u Zagrebu ostvario značajnu glazbenu karijeru.

Tih godina škola je bila središte javnog života: održavale su se priredbe «za djecu i narod»,  sokolski sletovi s gimnastičkim programima, a najviše uspjeha imao je pjevački zbor koji je nastupao  u Zagrebu i Beogradu.

U razdoblju između dva rata nastava se odvijala u obje zgrade u Radovcu, poludnevno u šest odjeljenja, i u četverogodišnjoj školi u Lovrečanu gdje je tih godina bilo oko 150 djece u četiri razreda.

O tragičnom vremenu rata bolno svjedoči lovrečanska Spomenica kroz riječi učitelja Nikole Ramušćaka. Njemačka okupacija Dubrave, Lovrečana, Brezja i Virja negativno je oblikovala ljude:» …Moralnih pak tragova ostalo je strašnih… Prosvjetni radnici osjećati će posljedice … još dugi niz godina.»

U lovrečansku školu došle su njemačke učiteljice i obučavale djecu «u stilu Grossdeutschlanda» sve do 1944. kad je zgradu konačno zaposjela vojska i pretvorila je u utvrdu, knjižnicu i arhivu spalila te oko škole podigla visoki zid. Križovljanski učitelji su tih godina bili mobilizirani, pa su u školi radile 4 učiteljice, sve do siječnja 1945. kada i tu školu zaposjeda njemačka vojska. Oslobođenje u svibnju 1945. narod je «oduševljeno dočekao» (kaže Spomenica), a školska godina nadoknađena je u srpnju i kolovozu. 

Nakon II. svjetskog rata na školi radi pet «prosvjetnih radnika», a iste godine (1945.) otvara se i četverorazredna škola u jednoj većoj klijeti u Križanču za djecu iz obližnjih sela: Križanča, Gradišća, Jarki, Selci...

Sl.4. škola u Križanču

Preuređena klijet u Križanču bila je četverorazredna škola od 1945. do 1977.

Petogodišnje školovanje obavezno je od 1947. Velika važnost u ono vrijeme pridavala se «narodnom prosvješćivanju»: 1946. otvorena je knjižnica koja radi do 1955., u Vatrogasnom domu u Cestici otvorena je čitaonica, organiziraju se tečajevi za nepismene, učitelji priređuju zabave i priredbe, a sav prihod je namijenjen popravku školskih zgrada.

U šestogodišnju škola se pretvara 1953., a uveden je i strani jezik u peti i šesti razred. Tada se sve više nameće problem osmogodišnjeg školovanja za čitavo područje koji roditelji i nisu odmah shvaćali:

«Zar ćemo vječno živjeti u tami neznanja kao tuđi sluge? Mnoga naša djeca odlaze u susjednu Sloveniju kao pastiri («hlapi»), a njihova djeca polaze u više škole. Vrijeme je da se prekine s takvom praksom i ovaj kraj izvuče iz neznanja i bijede… Taj proces je počeo i neće ići bez teškoća.» čitamo u lovrečanskoj Spomenici.

Problem je riješen tako da je formirana centralna  «Osmogodišnja škola Babinec»  s nižim odjeljenjima u Radovcu i područnima u Lovrečanu i Križanču.  Otvorenje škole bilo je 1.IX.1957. u adaptiranom zadružnom domu u Babincu. Zgrada je imala 5 učionica i 3 jednosobna stana za učitelje. No, i to nije  dostatno,  pa je uskoro  pored škole izgrađena stambena dvokatnica i tako oslobođen prostor za nastavu.

 
Sl.5. adaptacija zadružnog doma u Babincu

Od šk.god.1957./58. u Babincu  ima nastavu 9 viših odjeljenja;  8 nižih ide u Radovec,  a po dva kombinirana odjeljenja imaju Područne škole u Lovrečanu i Križanču. Danas je na tom mjestu dom za nezbrinute "Matija".

Novi problemi nastaju 1972. kada se zbog dotrajalosti zdanja zabranjuje održavanje nastave u Radovcu. Time je 8 nižih odjeljenja ostalo bez školskog prostora, pa dio učenika odlazi u Babinec, a dio ima nastavu u Vatrogasnom domu u Cestici. Nastava je morala biti svakodnevno od 7.40 do 19.20 u tri smjene sa skraćenim satovima, bez slobodnih subota. Škola tada broji 748 učenika u 23 odjeljenja. Školski autobus koji dnevno prevali više od 200 km olakšava dolazak i odlazak učenika iz udaljenijih sela cijelog školskog područja.

Na zatvaranje sljedeće školske zgrade nije se dugo čekalo: zbog krajnje loših uvjeta rada 1977. prestaje s radom  i škola u Križanču i dva kombinirana odjeljenja  pripajaju se Područnoj školi Lovrečan koja broji 120 učenika.

Ravnatelji škole bili su tih godina  Matija Ferbežar, Čedomil Ožeg, te Teodor Sedlar koji je vodio i dočekao izgradnju i otvorenje suvremene školske zgrade za cijelo školsko područje u Cestici 22.XII.1979.

Sl.6. OŠ Cestica

Moderna i dobro opremljena škola.

 

Sl.7. PŠ Lovrečan

Moderna i adaptirana škola.

       Zgradu OŠ «Gustav Krklec» izgradio je GK «Zagorje» na lijepom mjestu u središtu Cestice. Dio sredstava od ukupno 43 milijuna dinara uplaćivali su sami građani putem tzv. samodoprinosa.  Škola ima  2662 m2 unutrašnjeg korisnog prostora s 12 učionica,  kabinete i sve prateće prostorije te dvoranu za tjelesni odgoj. Površina vanjskih sportskih terena je 1758 m2, a površina dvorišta s parkiralištem i parkom iznosi 3748 m2. (Ta se površina umanjila za 3658 m2 koliko je  2003. poklonjeno Općini Cestica za izgradnju dječjeg vrtića.)

Područni razredni odjeli u Lovrečanu imaju 341 m2 učioničkog i pratećeg prostora, te oko 2000 m2 dvorišta i sportskih terena.

 

 

Osnovna škola Cestica danas

 

          2007. dograđena je nova dvorana  od 2074 m2, a stara dvorana adaptirana je u 8 novih učionica, 2 kabineta i zbornicu. Sanitarije u tom dijelu škole poštuju   sve zakone o zaštiti invalida.

Tako su stvoreni uvjeti za rad u jednoj smjeni koji počinje u 3. mjesecu 2008.

         U šk.god.2008./09. bilo je upisano 468  učenika raspoređenih u 24 razredna odjela (prosjek u odjelu je 18,75), od toga je u matičnoj školi 414 učenika u 20 odjela, a u Područnoj školi  Lovrečan 53 učenika u 4 odjela.

Na školi radi 34  učitelja (12 u razrednoj, ostali u predmetnoj nastavi), 3 stručna suradnika i 13 administrativno-tehničkih osoba. Ravnateljica škole je od 1.V.1996. Nevenka Turščak.

Rad u školi ostvaruje se u okviru redovne nastave, izborne, dodatne, dopunske, te izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Rezultati su vrijedni jer se naši učenici s uspjehom uključuju na nastavak školovanja ili u rad, i iz generacije u generaciju pridonose boljitku kako našeg kraja, tako i cijele domovine.

Budući da ljudi, učitelji i učenici, daju pečat školi, donosimo popis učitelja koji su petnaest i više godina ovdje djelovali i one koji danas djeluju:

  1. Thomas Božena                        1926.-1950.
  2. Lamot Petronila                         1927.-1945.
  3. Ramušćak Nikola                       1933.- 1946.
  4. Kreč Frida                                  1934.-1947.
  5. Ferbežar Matija                          1945.-1962.
  6. Kirin-Ferbežar Vera, r. Marčec   1945.-1976.
  7. Štih Slavica, r.Markulin              1953.-1971.
  8. Štih Stjepan                               1953.-1967.
  9. Ožeg Čedomil                            1954.-1971.
  10. Ožeg Katica, r.Golik                   1955.-1971.
  11. Šumak Ivanka, r.Jakopan           1955.-1985.
  12. Slunjski Marijana, r.Karetić         1955.-1971.
  13. Ivanec Dragica, r.Vitez                1956.-1970.
  14. Kunštek Vladimir                         1956.-1979.
  15. Sedlar Marija, r.Lazar                  1957.-1990.
  16. Sedlar Teodor                              1958.-1980.
  17. Slunjski Stanko                            1960.-1975.
  18. Milec Dragica, r.Teur                    1961.-2004.
  19. Brezovec Nevenka, r.Benčić        1962.-1985.
  20. Ercegovac Ivanka, r.Polić             1962.-1982.
  21. Štajcar Inga                                  1964.- 2005.
  22. Franjković Marija, r.Patijan           1965.- 1990.
  23. Banfić Marta, r.Korotaj                  1965.- 2009.
  24. Jug Marija                                     1966.-2000.
  25. Novak Franjo                                1967.-1986.
  26. Novak Štefica, r.Vrbanec              1967.- 2007.
  27. Kocijan Josip                                1967.- 2007.
  28. Jamnik Radojka, r. Jumborčić      1968.- 2008.
  29. Majnarić Mirjana, r. Turk               1970.-2002.
  30. Furjan Danica, r.Dobrotić              1971.- 2013.
  31. Novoselec Stjepan                        1971.-1996.
  32. Milec Marija, r.Strah                      1971.- 2014.
  33. Jamnik Boris                                 1971.- 2013.
  34. Mendaš Nada, r.Šćuric                 1973.-
  35. Martinović Vesna, r.Stišćak           1976.- 2015.
  36. Obadić Katica, r.Holzinger            1977.- 2014.
  37. Kišić Dragica. r.Vunderlih             1980.-
  38. Petrović Slavica, r. Kranjčec         1980.- 2007.
  39. Ercegovac Siniša                          1981.-
  40. Erlih Katica, r. Ščuric                     1984.-
  41. Rašić Gordana, r.Sedlar                1985.-
  42. Marsenić Gordana                         1985.-
  43. Furjan Katica, r. Ivančić                 1986.-
  44. Kranjčić Draženka, r.Makovec       1986.-
  45. Nevenka Turščak                          1992.-
  46. Danijela Kelek                               1993.-
  47. Majda  Vizjak                                 1995. –
  48. Davor  Hohnjec                             1995. –
  49. Marija Lazar                                  1996. -
  50. Slavica  Golub                              1997. –
  51. Dubravka  Žigmund                      2000. –
  52. Slava  Požgajec                            2001. –
  53. Nataša  Bistrović                           2003. –
  54. Ivanka  Hohnjec                            2003. –
  55. Jelena  Šinjur , r. Kreć                  2004. –
  56. Marija Milihram , r. Kadi                2005. –
  57. Marela  Žamić  Levačić                2006. –
  58. Tatjana  Zagorščak                       2007. –
  59. Krešimir  Golub                             2007. –
  60. Željka  Tomašić                             2007. –
  61. Gordana  Kelemenić                     2007.-
  62. Mirjana  Voćanec                          2007. –
  63. Tatjana  Skupnjak  Žagi                2008. –
  64. Monika  Koren                              2008. –
  65. Stipo  Papić                                  2009. –
  66. Ivana  Čorko                                2012. –
  67. Predrag  Dobrotić                         2012. –
  68. Maja  Soldatek                             2012. –
  69. Velibor  Gojić                                2014. –
  70. Ivana  Kozina Melnjak                  2014. –
  71. Vlatka  Vnuk  Težak                     2015. -
  72. Željko Šavor.                                2015. -

 

                                                                           Autor: 
Katica Obadić

Izvori:

1. Spomenice škola u Križovljanu, Lovrečanu i Cestici

2. Ivan Košić: Povijest župe Križovljan, Varaždin 1987.

3. Marija Milec: Od Radovca 1845. do Cestice 1995. (Glas općine Cestica, god.II., br.3.)

4. Iskrice iz Cestice, prigodni broj uz 150.god. školstva, lipanj 1996.

5. Arhiv OŠ Cestica 

6. Monografija općine Cestice




preskoči na navigaciju