Osnovna škola Cestica

VAŽNI DOGAĐAJI

OBILJEŽILI SMO MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Ove smo godine na poseban način obilježili Mjesec hrvatske knjige. Iako je ovogodišnji Mjesec knjige bio posvećen astronomiji, mi smo se bavili govorom našeg kraja. Projekt smo nazvali Cestički kaj. Tijekom mjeseca knjige učenici su na razne načine proučavali značajke našeg govora. Rezultate rada prikazali su u petak, 13. XI. u holu škole.
Bio je to trenutak kreativnosti učenika i učitelja.
U hrvatska narječja uveli su nas učenici 5. i 6. razreda kratkom scenskom igrom „Mala morska priča“. Svojim prvim nastupom u školi razveselili su nas učenici 1. a i b razreda scenskom igrom Evice Lazar. Bernard Posavec iz 2. b razreda ispričao je kak je dobru meti babicu kera te furt brani! Zatim je slijedio ozbiljniji dio. Mihovci su nas uz prezentaciju  kratko poučili o obilježjima kajkavskog narječja, stavljajući naglasak na cestički govor.

Čitali smo radove naših učenika na kajkavskom narječju, a na kraju nas je razveselila naša književnica Evica Lazar. Zanimljivim monologom upoznala nas je sa svojim djetinjstvom. Učenici su je morali pažljivo slušati jer je za najpažljivije i najhrabrije pripremila nagrade - svoje knjige.

Viktorija Milec, 7. a

fotografije

TEMA BROJA

SVIM NA ZEMLJI MIR, VESELJE...
 

HRVATSKA BOŽIĆNA TRADICIJA

Badnjak
Ime Badnjaka povezano je s riječju bdjeti (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez elktrične struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće – voštanice, a često su se tri svijeće povezivale hratskom trobojnicim.
Na sam Badnjak ukućani su rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i napravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji je bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu – polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić. 

Božićno drvce 
Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća, uglavnom utjecajem njemačke tradicije. Bez obzira što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom. To su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a kasnije zimzelena. Ukrašavala su se voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lancima te raznim nitima. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce te su se stavljale svijeće – simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simblizirali snijeg na drvcu i tako ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.
Ispod drvca redovito su se stavljale jaslice, najčešće izrađene od drva. Isprva su bile samo u crkvama i kućama imućnijih ljudi, a često je postojalo nadmetanje tko će napraviti ljepše jaslice. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otoku Košljunu te potječu iz 17. st.

Došašće
Priprema za Božić počinjala je Došašćem, a u dosta krajeva početak priprave bio je blagdan Svete Katarine koji se blaguje 25. studenog. U to se vrijeme odlazilo na ranojutarnje mise zornice, postilo se i duhovno pripremalo za veliki blagdan. U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četiri svijeće, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća.

Božić
Na Božić se odlazilo na tri mise. Polnoćkom se dočekivao Božić, zatim se odlazilo na ranojutarnju misu zornicu – malu misu gdje se obično pričešćivalo, a na poldanicu ili vele misu odlazilo se po danu. Na mise su djevojke često odlazile u različitim svečanim haljinama.
Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo se voće, povrće, meso, razne pečenke, kruh,  peciva i brojna druga jela.
Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se darivalo. Mladići su djevojkama kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić – polaznik ili položar, trebao bi biti zdrav, krepak, veseo što bi domu donijelo sreću, a često su se unaprijed domovi dogovarali o „slučajnom“ posjetitelju da se ne bi izazvalo nesreću. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se da će uroditi sve što se okopa motikom.

Badnjak i slama
Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja koja simbolizira Sveto Trojstvo i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika zelena grana koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali.
U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući Isusovo rođenje u staji na slami. O tome govore i stihovi pjesme Radujte se narodi (klikni ovdje za pjesmu).
Slama bi se stavljala pod stol uz pjevanje božićnih pjesama. Često su žene izvlačile slamke, koja bi uhvatila dužu, imala bi veću i bolju preslicu. Od ostatka slame pravili su se vijenci i snopovi koji su simbolizirali plodnost i dobar urod ili bi se slama postavila na stol prekrivena, najčešće bijelim stolnjakom. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na misu polnoćku, a često se po noći na njoj ni spavalo, simbolizirajući samog Isusa.

Magdalena Vujasinović, 7.a

ŠKOLA NIJE MORA

Rezultati ankete provedene na web-stranici škole u 11. mjesecu 2009.

PROSINAC...
što nas očekuje?
 

Sv. Nikola- 6.XII.

 Božićna priredba- 23.XII. 

ZIMSKI PRAZNICI!!!- 24.XII. - 11.I.2010.

Badnjak- 24.XII.

BOŽIĆ- 25.XII.

Silvestrovo- 31.XII.

NOVA GODINA- 1.I.

OVAN
 ŠKOLA: Matematika ti nije jača strana. Potrudi se!
LJUBAV: Budi iskren prema isobi koja ti se sviđa i sve će krenuti na bolje!

BIK
ŠKOLA: Bliži se kraj 1. polugodišta. Vrijeme je da napokon počneš učiti.
LJUBAV: Simpatija će ti pokloniti lijep božićni poklon.
 

BLIZANCI
ŠKOLA: Pazi se povijesti jer nisi učio/la redovito.
LJUBAV: Omiljen/a si u svakom društvu. Sviđaš se jednoj osobi iz sedmog razreda.

RAK  
ŠKOLA: Učiš redovito i to se vidi u tvojim ocjenama.
LJUBAV: Ljubav je pred tvojim vratima samo ih trebaš otvoriti.

LAV
ŠKOLA: Učenje ti ne predstavlja nikakav problem. Sve što započneš s lakoćom dovršavaš.
LJUBAV: Muče te ljubavni jadi. Ne brini, krajem godine će se sve promijeniti.

DJEVICA
ŠKOLA: Hrvatski ti u ovom razdoblju neće ići najbolje. Pazi se završnih ispita.
LJUBAV: Previše razmišljaš o dečkima/curama. Počni učiti!

VAGA
ŠKOLA: Pazi se ispita iz matematike. Neće proći dobro!
LJUBAV: U ovom ćeš se mjesecu ludo zaljubiti!

ŠKORPION
ŠKOLA: Usmeno odgovaranje će ti više ležati od pismenog.
LJUBAV: Budi strpljiv/a. Ljubav će se pojaviti u 2. polugodištu.

STRIJELAC
ŠKOLA: Nemoj biti štreber/ica i uči s razumijevanjem.
LJUBAV: U tebe će se zaljubiti jedna vaga.

JARAC
ŠKOLA: Budi dobra/a na satu prirode/biologije i čeka te ugodno iznenađenje.
LJUBAV: Zaljubit ćeš se u osobu palvih očiju.

VODENJAK
ŠKOLA: Čuvaj se ozlijede na satu tjelesne culture!
LJUBAV: Prestani ogovarati jer ćeš izgubiti mnoge prijatelje, ali i simpatiju

RIBE
ŠKOLA: Bez brige, sve je u najboljem redu.
LJUBAV: Odljubit ćeš se od osobe koja ti se dugo vremena sviđala.

Elena Ivančić, 5.c

  ČESTIT BOŽIĆ

I

SRETNA NOVA 2010. GODINA