Veliki petak  kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti kada se ne slavi euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika. Time se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Kod katolika, post je obavezan na taj dan, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Velika subota je kršćanski spomendan, dan tišine i molitve. Posjećuje se posebno uređeni Božji grob u crkvi. U subotu navečer, slavi se Vazmeno bdijenje, koje pripada u obrede Uskrsa.

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja. Riječ Uskrs nastala je  od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog i znači rasti i razvijati se.

Uskrsni ponedjeljak je kršćanska svetkovina koja se slavi  dan nakon Uskrsa. U Hrvatskoj i mnogim državama svijeta službeni je praznik. Na taj dan, u crkvama se spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek naknadno prepoznali, kada je lomio kruh. Nekada su uskršnje proslave trajale tjedan dana, ali se u 19. stoljeću skratilo na jedan dan poslije Uskrsa.

U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj, da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Dorotea Ivančić, 8.b